Āvanoa ke maua ni meakai pe ko ni mea tatau e manakomia | Access to food or essential items
Te tilivagia o nā meakai
Kāfai koe e tauale, pe e hē mafai e koe oi fano kehe ma tō fale ke fakatau ni au meakai pe ni hapalai mea tatau e manakomia, e mafai e koe oi lea ki he tino i tō kāiga, pe ko tō kau kāiga, hau uō pe ko nā tino e nonofo tafapili atu ke kaumai ni au hapalai pe ni fakatau mā koe. Talanoa ki nā tino e hokototaga koe ki ei e fehoahoani atu vēia ko ō kāiga, kau kāiga, uō, ma nā tino e nonofo tafapili atu ke hiaki pe mafai e ki lātou ke tiliva atu ni mea tatau e manakomia e koe.
Faitaki nā meakai e tiliva vēia ko nā falekoloa lalahi e mafai ke tiliva na meakai ki nā kāiga, nā afifi meakai, nā meakai kua uma te tunu kae fakaaiha, nā meakai fakapitoa e fakatonu e nā fōmai pe ni iētahi tautuaga lava e mafai ke tiliva ai ni meakai.
- Mō nā meakai fakapitoa e fakatonu e nā fōmai, fano ki te: My Food Bag (external link) pe ko te Hello Fresh (external link)
- Mo nā meakai tiliva a nā falekoloa lalahi, fano ki te: Countdown (external link) PE New World (external link).
E mafai foki e koe oi fakaaogā te tautuaga a nā falekoloa lalahi iēia e kiliki ma piki te fakatau, ma fehili ki hau uō e nofo tafapili atu, ni kāiga pe ko ni tino e nofo tafapili atu, kae ke mafai au fakatau ke tiliva atu.
Fakafehokotaki te falekoloa i te kogāfenua e nofo ai koe, pe ko nā tamā falekoloa ke iloa e koe pe mafai e ki lātou oi tiliva ni fakatau ma vēhea kāfai e fia fai he ota fakatau. Hovē ko te falekoloa i te kogāfenua e nofo ai koe, e i ei lava ni ā lātou faiga fakapitoa mō nā tino iēia e manakomia ke fai ni ā lātou fakatau i luga o te neti.
Puipuia tūmau kāfai e tiliva atu ni meakai
- Ko te tilivaga o nā meakai e tatau ke nahe kikilamata ma e tatau foki ke fai lava i nā kogāfenua e nonofo ai nā tino fakatau mea.
- Kāfai ko koe e fano tiliva ni mea, manatua oi fakamamao i he 2 mita ma fai hō ufi mata.
- Kāfai e tiliva mai tau fakatau ma au mea, manatua oi fakamamao i he 2 mita mai nā tino e kavatua tau fakatau ma au mea, fai hō ufi mata ma fafano ma fufulu ō lima kāfai e uma te teu o tau fakatau pe ko au mea.
Fano ki te: www.covid19.govt.nz/about-this-site/contact-and-support
Fehoahoaniga tau tupe ke fakatau ai ni mea ke kai
Kāfai e manakomia he fehoahoaniga tau tupe ke fakatau ai ni au mea ke kai, e ōno mafai e te Work and Income ke fehoahoani atu.
Ahiahi te kupega a te Work and Income mō ni fehoahoaniga fakavave tau tupe ma ni manakoga e tumau pea.
E mafai e koe oi apalai ki he penefiti i te neti ma hiaki pe mafai ke maua hō fehoahoaniga tau meakai.
E mafai foki e koe oi fakaaogā te taki mo ni fehoahoaniga tau tupe fakapitoa mo te COVID-19 e i luga o te kupega United Against COVID-19, pe ni itūkāigā fehoahoaniga vēhea te āvanoa mō koe.
Fano ki te:
- www.workandincome.govt.nz (external link) (mō ni iētahi fakamatalaga)
- my.msd.govt.nz (external link) (ke apalai ki te Work and Income i te neti)
- 0800 559 009 (Telefoni a te MSD)
- 0800 552 002 (Mō nā tino mātutua e maua ni penefiti taki 65+ tauhaga MSD)
- 0800 88 99 00 (Tamaiti āoga i te StudyLink)
- COVID-19 Financial Support Tool (te taki mo ni fehoahoani fakapitoa tau tupe auā te COVID-19)
Nā fale e maua fua ai ni mea ke kai (foodbanks)
E maua te fale e maua ai ni meakai e hē totogia kāfai e hakili ki luga o te kupega Family Services Directory:
Kupega a te Family Services Directory (external link)
Kāfai e hē māfai ke tiliva atu ni au mea ke kai
Kāfai ko koe nae taumafai kae e hēki mafai ke maua ni fehoahoaniga i nā auala iēna e tākua i luga, oi fakafehokotaki loa te vāega e gafa ma nā mea tau fakalavelave fakafuaheki e igoa ki te Civil Defence and Emergency Management (CDEM) Group.
Fano ki te: www.civildefence.govt.nz/find-your-civil-defence-group (external link)