Te olaga i te levolo 2 | Living at Level 2
On this page
I Levolo o Fakatokaga katoa, sevesi tāua e aofia i ei matagaluega o te olaʻlei, matagaluega i fakalavelave, matagaluega mo oloolo malaga o kope e tumau loa o galue. Vaega o matagaluega tāua kona e faka-te-tulafono me ʻtau o fetaui tonu mo taliaga o te olaʻlei mo puipuiga.
I Levolo o Fakatokaga katoa, manafai e isi se fakalavelave, tautali ki faifaiga masani o fakalavelave. A ota o tiakina fakavave se koga (evacuation) i taimi o fakalavelave ka fakaaogā i lo o manakoga o Levolo o Fakatokaga o te COVID-19 ke nofo fale.
Te mea e tau o fai i taimi o fakalavelave (external link)
Te olaga i te levolo 2
I te Levolo 2 o Fakatokaga e ʻtau koe:
- Tausi te 2 mita te vā mai nisi tino mai tua atu o te fale, kae 1 te mita i koga galue
- Pei se puipuiga o mata i oloolo malaga mo so se tino (public transport), malaga i te ea (flights) io me manafai e tu vāsia mo nisi tino (physical distancing) mafai e faigata pela i te sitoa lasi io me ko sitoa foliki
- ‘Fulu kae fakamalō sāle ou lima
- Kafai e maua ne koe a fakaasiga o te fūlu masani (cold) io me ko te fūlu nofo fale, telefoni ki tau tokita io me ko te napa o te Ola’lei (Healthline) kae fai tau sukesukega. Sa faimalaga, sa fano ki te akoga, io me ki te galuega
- Ke fakamau ki lalo a koga kola ne fano koe ki ei mo tino ne fetaui mo koe. Fakaaoga te polokalame o Fakamaoniga o te NZ COVID (NZ COVID tracer app),mo te tusi i fakamaoniga o te COVID-19 (COVID-19 tracer booklet), io me fakamau fua ki se tusi.
Fakatasitasiga pela mo tapuakiga o lotu, tafaoga fakataufai mo faigamea fakatasitasi (social events) e fakatapula ki te 100 o tino.
Aitangi mo mate e mafai o oko ki te 100 o tino fakatasi mo fakanofonofoga mafai te tino fakatonutonu e fetaui tonu ki fakanofonofoga.
ʻPaki i konei ki fakamatalaga e uiga ki te manu ʻpisi mo fakaasiga o te COVID-19 (external link)
ʻPaki i konei ki fakamatalaga e uiga ki Sukesukega (external link)
Paki i konei mo fakamatalaga e uiga ki te Ualesi i fakamaoniga (bluetooth tracing) (external link)
Puipuiga o Mata mo Ufimata
Ufimata mo puipuiga o mata e ʻtau o pei i mea oloolo malaga mo so se tino (public transport) i koga katoa o Niu Sila mo Levolo katoa o Fakatokaga o te COVID-19. Te fakaaogagā o ufimata mo puipuiga o mata e fakamalosigina foki manafai te tu vāsia e faigata, pela i sitoa lasi io me ko sitoa foliki.
ʻPaki i konei mo fakamatalaga e uiga ki ufimata mo puipuiga o mata (external link)
Nea a mea e ‘tau o fai ma mate te tino
Kafai e mate te tino:
- Fesokotaki ki tino i matagaluega o te ola‘lei io me ko te tokita o te tino ko mate
- Fesokotaki ki te pule i fakatokoga o foitino o tino mate (funeral director) i tou fakai mafai e fia fakaaogā ne koe
Kafai te tino ne mate mai te:
- pogai e seiloa, e fai se sukesukega ke iloa me kaia ne mate i ei. Tino i matagaluega o te ola‘lei ka fesoasoani kia koe i te taimi loa tena, kae e mafai foki o fesokotaki ki Pulisimani
- masaki tela e iloa, tino i matagaluega o te ola‘lei e fesokotaki ki te pule i fakatokaga o foitino o tino mate mafai ko oti ne tofi te tino mo koe – te pule o fakatokaga o foitino o tino mate ka fakaoko atu a fakamatalaga kona
- COVID-19, a tino i matagaluega o te ola‘lei ka lagolago kia koe mo fakamatalaga me nea au mea e ‘tau o fai.
Mate mo aitangi kātoa
Ke fesoasoani o fakagata te ‘pisi o te COVID-19 tino kola e masaki mo te fūlu masani (cold) io me pela me ne fakaasiga o te fūlu ke nofo i te fale.
Fakamaoniga o Fesokotakiga (contact tracing) se vaega tāua o ‘tali ki te COVID-19. Mo mate mo aitangi kātoa, e manakogina se fakatokaga i fakamaoniga o fesokotakiga i faifaiga.
Tausi faka‘lei – taumafai o ‘fulu ke ‘mā koga tafa-ki-luga kātoa, ‘fulu a lima kae tumau te tu vasia mai nisi tino (physical distancing) manafai e mafai.
Kafai se mafai o tu vasia mai nisi tino kola seiloa ne koe, te fautuaga a matou kia koe ke pei a puipuiga o mata.
Mate mo aitangi i te Levolo 2 o Fakatokaga
E oko ki te 100 o tino e mafai o kaufakatasi atu ki te mate io me ki te aitangi i te Levolo 2 o Fakatokoaga.
Tino e fakatonutonu se manakogina ke fakamau o fai te mate io me ko te aitangi ki te Minisituli o te Ola‘lei.
Te tino fakatonutonu e ‘tau i tulaga faka-te-tulafono o fakamautinoa tonu me i fakamaoniga o fesokotakiga e fetaui tonu.
Tulafono i fakatasitasiga i faigamea e fakaaogā i mate mo aitangi kola e fai i:
- fale mate
- falesa, falesa o te kau musilimu mo falesa o nisi talitonuga
- koga ne ‘togi ke fakaaogā
- fale o tino
Mo nisi fakamatalaga e uiga ki tulafono i fakatasitasiga o faigamea https://covid19.govt.nz/everyday-life/gatherings-and-events/#social-gatherings-at-alert-level-2
Te fautuaga a matou ke taumafai o se fakapatelete ki sua tino pela mo te fakatalofa, ‘sogi isu, ‘sogi mo te saisai vagana fua koe:
- e nofo mo latou
- e kāiga
- e taugasoa pili.
Tapula o te kaufakatasi
Te tapula o te kaufakatasi (toko sefulu, lima sefulu io me selau) e se aofia i ei te tino tela e fai te kalaga, te tino e failauga, faifeau io me ko tino galue kola e kaufakatasi atu.
Potukau e uke
Potukau e uke e mafai o kaufakatasi atu ki te mate io me ki te aitangi. E se ‘tau o tokouke atu a tino ki te tapula tela ko oti ne fakanofogina (toko sefulu, lima sefulu io me selau) i se taimi e tasi. A te potukau e tasi e ‘tau o tiakiniga te koga tena mai mua o oko mai te sua potukau. A potukau kona e lua e se mafai o palu tasi (mix) io me fakafesagai.
Koga saosao (defined space)
Te koga saosao se koga i loto io me i tua tela e saosao kae puigina mai nisi koga saosao.
Te koga saosao i loto se koga saosao tutokotasi tela e mafai o isi ne ‘pui kola e fakamavae te koga saosao tena mai nisi koga saosao aka. A ‘pui e mafai o tumau io me se tumau.
Te koga saosao i tua se koga saosao tutokotasi mafai e isi:
- ne ‘pui kola e lasi kae e fakamavae te koga saosao tena mai nisi koga saosao aka – a ‘pui e mafai o tumau io me se tumau, io
- pela e ‘tau o 2 mita te vasia o tino kātoa i te koga saosao tena pena foki mo nisi tino aka (mai tafa o te koga saosao tena).
Kafai e silia atu mo te tasi o koga saosao, a tino e ‘tau o se palu tasi i vasia o koga saosao kona. E aofia i ei mafai e ulu ki loto, ko tiakina, io me fakaaogā te fale foliki.
E fano koe ki fea ke maua nisi fakamatalaga
- Fautuaga o te Minisituli o te Ola‘lei i tino ko oti ne galo,mate mo aitangi (external link)
- Fakamatalaga i te otiga ne mate – Te toe Lotu i te Fakaotiga o te Olaga (external link)
- Te Fakapotopotoga o Pule i Fakatokaga o Foitino o Tino Mate i Niu Sila (external link)
- Fautuaga i Mate mo Tanu mai te Ofisa o Fakapotopotoga o Tino mai Fenua kesekese (external link)
Puipuiga fakaʻlei i faifaiga o pisinisi
A fale pisinisi kola e fetaui tonu mo manakoga o te olaʻlei o tino (public health) ko mafai o ʻtala atu mo tino galue mo tino ʻtogi.
A fakanofonofoga o te olaʻlei o tino e aofia i ei:
- o fakaasi a te pepa lasi i te polokalame (app) i Fakamaoniga o te NZ COVID (NZ COVID tracer app) mo Fakatokaga o Fakamauga o Fakamatalaga (quick response-QR) kae e isi foki nisi fakatokaga o te fakamaoniga o fesokotakiga (contact tracing); kae
- fakatumau tulaga o te tu ʻmā pela mo te ʻfuluga o lima kae ʻfulu sāle a koga tafa-ki-luga, kae
- tautali foki ki fakanofonofoga o te tu vāsia.
Matagaluega e fakatoka i fale o tino ʻtogi – pela i olotou fale, mo matagaluega kola e fesokotaki ʻpili (close contact) kola e fetaui tonu ki tulaga o te olaʻlei o tino e mafai o galue.
Kafai a te koga galue e se fetaui tonu mo tulaga konei e se ʻtau o galue.
A pisinisi kātoa e fakamalosigina ke fakaaogā nisi auala o galue manafai e mafai kae faipati ki tino galue o fakaasi a mea fakamataku i auala mo taumafaiga ki ei.
A pisinisi e ʻtau o fetuai tonu ki tiute mo puipuiga o te olaʻlei kātoa, tumau te puipuigina fakaʻlei o tino galue kae malosi kae ke fetaui tonu ki mea masani o te matagaluega.
Akoakōga
Fale Akoga Kamata, akoga kamata, akoga, mo fale akoga maluga ko ‘tala mo potukau katoa i tausaga ‘kesekese.
A tamaliki ko puipuigina faka’lei i akoga.
Tamaliki mo talavou e ‘tau o nofo fale mafai latou:
- ko fakamasakisaki
- e maua a fakaasiga o te COVID-19
- ko nofo tokotasi (self-isolating)
- ko fakatali ki te ikuga o te sukesukega o te COVID-19.
Faimalaga mo gasuesuega
Kafai koe masaki, nofo fale.
Kafai koe e ‘lei, e mafai ne koe o faimalaga. Kae fakamautinoa ke fai ne koe i se auala tela e puipuigina faka’lei.
Pei ki se ufimata i oloolo malaga mo so se tino io me faigata o tu vāsia mo nisi tino. Taumafai o fakamau ou gasuesuega.
Fakamalosilosi o te foitino mo tafaoga fakafiafia
I te Levolo 2 o Fakatokaga, e mafai ne koe o fai faiga tafaoga masani mo tafaoga fakafiafia manafai e mafai ne koe faka’lei. Kae mafai koe e masaki, nofo fale.
Kafai e fakamalosilosi te foitino i koga e fakaaogā ne so se tino (public), tausi te 2 mita te vā mai nisi tino kola seiloa ne koe manafai e mafai.
E mafai ne koe o fai faifaiga pela:
- sasaele, pasika kae tulimanu i laukele e puipuigina (conservation land)
- koukou i te koga koukou mo so se tino (public swimming pool) kae ka isi ne fakanofonofoga
- fano ki te koga fakamalosilosi te foitino (gym), kae ka isi ne fakanofonofoga
- pōti mo tafaoga vai kola e fakaaogā a mōto.
Tafaoga o te komiuniti e ʻtau o nofo loa a te 100 o tino i se potukau
Tino fakatagi pila, tino fakateletele tafaoga mo tino galue kola e fakatoka a sevisi ki te fakataufaiga o tafaoga e se aofia i te 100 o tino.
Tino tafasili i te tafao, tino ʻtogi ke tafao mo tino ne ʻtogi ke tafao nisi taimi, mo tino tafao, te tapula ki te fakatasitasi e se fakaaogā. Ona me a tino tafao e mafaufaugina me ne tino galue i se koga galue. Tino maimoa e mafaufaugina me se fakatasitasiga kae fakatapula ki se potukau e 100.
Te malae tafao e mafai o uke a koga saosao o tausi:
- tino i potukau e oko ki te 100 o tino
- potukau e ‘vae mai te tumau o faifaiga e 2 mita te tu vāsia mo nisi tino mafai e nofo i tua o te fale io me pui (barriers).
A potukau e fakatapu i te ‘milo (intermingle) io me fai fakatasi a koga masani i te taimi e tasi.
Tino fakatoka mo te tino e pule i te koga tafao ia latou te tiute o fakamau a igoa o tino ke iloa a tino ne fakafesagai mo te tino ne ‘pisi i te masaki (contact tracing).
Fakanofonofoga mai Tafaoga Fakataufai o Niu Sila (external link)
Faiga mea fakatasitasi
A faiga mea fakatasitasi e se ʻtau o silia atu ki te 100 o tino i se koga saosao (defined space) i so se taimi.
E aofia i ei:
- tino asiasi ki tou fale
- faigamea o kāiga
- avaga
- faifaiga o kau lotu
- ko kilapu o te komiuniti mo fakataufaiga o tafaoga
- faigamea totino pela mo aso fanau io me fakafiafiaga o te tagata ka fai tena avaga (stag do).
Fakatonuga o mate mo aitangi mo fautuaga
Tino galue kola e fakatoka a sevisi ki faiga mea fakatasitasi e se aofia i te tapula o te 100 o tino.
Tumau o ʻfulu a koga tafa-ki-luga, ʻfulu ou lima kae taumafai o tu vāsia manafai e mafai. Kafai e se mafai ne koe o tu vāsia mai nisi tino e seiloa ne koe mafaufau o pei ki te puipuiga o mata.
Te tino e fakatoka ne ia te fakatasitasiga tenei e ʻtau o faka-te-tulafono o fakamau a tino ne kaufakatasi atu ke fakamautinoa tonu te fakamaoniga o fesokotakiga e mafai o maua mafai e manakogina. Te mea tenei e se manakogina mafai a tino kātoa i te fakatasitasiga tenei e masani, kae se mafaufauga ʻlei ke fakamau a tino.
Kafai e manakogina ne koe o ʻtogi se koga mo fai a te fakatasitasiga a tulafono o fakatasitasiga ka fakaaogā.
Last updated: