Ko Ha Mavahe Atu Mei Nu‘u Sila | Leaving New Zealand
Palani kimu‘a peá ke toki folaú
Kimu‘a peá ke toki folau atu ki muli, ‘oku mau fokotu‘u atu ke ke vakai‘i ‘a e ngaahi fiema‘u ‘a e fonua ‘okú ke folau atu ki aí. Vakai‘i:
- ‘a e uepisaiti faka‘ofisiale ‘a e fonua ‘okú ke fie folau pe fou atu aí, pe
- ko e fakafofonga fakatipilomētika ‘a e fonua ko iá ‘i Nu‘u Silá.
Ko e ngaahi fonua lahi ‘oku nau fiema‘u ‘a e kau folaú ke nau nofo fakamavahe‘i ‘i he‘enau tū‘uta angé, fakahaa‘i ha fakamo‘oni kuo nau ‘osi huhu malu‘i pe ko ha ola ‘o ha sivi ‘oku nau hao meí he COVID-19 kimu‘a pea nau toki lava ‘o folau.
Lēsisita ‘i he SafeTravel. Kapau te ke lēsisita, te ke ma‘u atu ha fanongonongo ki ha ngaahi liliu ‘i he fale‘i ki he fefolau‘akí.
Lēsisita ho ngaahi fakaikiikí ‘i he SafeTravel (external link)
International Travel Vaccination Certificate (Tohi Fakamo‘oni Huhu Malu‘i ki he Fefolau‘aki Fakavaha‘apule‘angá)
‘E lava ‘e ha tokotaha ta‘u 12 mo motu‘a ange ai kuó ne ‘osi ma‘u atu ha fa‘ahinga huhu malu‘i ki he COVID-19 ‘i Nu‘u Sila ‘o kole ha International Travel Vaccination Certificate ‘i he taimí ni.
ʻOku miniti pē ‘e 1-2 ‘a hono kole ‘o hoʻo tohi fakamo‘oní pea ʻe ʻīmeili atu ia kiate koe ʻi loto ‘i he houa ʻe 24. Te ke lava ‘o ma‘u atu ‘a hoʻo Tohi Fakamoʻoní ʻo fakafou ʻi he My Covid Record. Kapau ‘oku ‘ikai ke ke lava ‘o ma‘u atu ‘a e sēvesí ni, telefoni ki he 0800 222 478.
‘Ilo fekau‘aki mo e International Travel Vaccination Certificates
Sivi kimu‘a ‘i he mavahe atú kapau ‘okú ke mavahe atu mei Nu‘u Sila
‘Oku ‘i ai ha ngaahi fonua ‘e ni‘ihi ‘oku nau fiema‘u ‘a e kau folaú ke ‘i ai ha ola ‘o hanau sivi ‘oku nau hao meí he COVID-19 kimu‘a pea nau toki mavahe angé.
Vakai‘i ‘a e ngaahi fiema‘u ‘a e fonua ‘okú ke folau atu ki aí ‘aki ha‘o fetu‘utaki ki he‘enau ‘ōfisi talafekau lahi, ‘ōfisi ‘amipasitoa pe konisela fakafonua ‘i Nu‘u Silá.
Ma‘u atu ‘o ha sivi kimu‘a ke mavahe atú
- ‘I he taimi kuo fakapapau‘i ai ‘a ho‘o ngaahi palani folaú, fetu‘utaki ki he Healthline pe ko ho‘o toketaá.
- Fekumi ki he taimi ‘e lava ke ke ‘alu atu ai ke fai hao sivi. ‘Oku fiema‘u ke fakahoko ‘a e siví ‘i he taimi ofi taha ki ho taimi folaú ‘oku ala malavá — vakai‘i ‘a e vaha‘a taimi ‘oku kaunga ki he fonua ko iá.
- ‘E ala fiema‘u ia ke ke totongi ‘a e siví.
- ‘E ‘ave ho siví ki ha leepi fakakolo, ‘a ia te ne ‘oatu ‘a e olá ki ho‘o toketaá pe fakahangatonu atu pē kiate koe.
- ‘E fakahoko atu ‘e ha kautaha fakahoko tauhi ki he mo‘ui leleí ‘a e ola ‘o e siví. ‘E malava ke ‘osi ha ngaahi laui ‘aho pea toki ma‘u ‘a e ngaahi olá, ko ia ai, ‘oua te ke tuku ‘eni ke a‘u ‘o fu‘u tōmui.
- Kapau ‘e pehē ‘oku hao ho siví, ‘e ‘oatu kiate koe ha tatau faka‘ilekitulōnika pe lau‘ipepa ‘o e ngaahi olá ke ke ‘alu mo ia ki he mala‘evakapuná. Kapau ‘e ‘ilo ‘okú ke ma‘u ‘a e vailasí, ‘e talanoa mo koe ‘a ho‘o kautaha fakahoko tauhi ki he mo‘ui leleí felāve‘i mo e me‘a ‘e hoko mai aí.
- ‘Alu mo e ngaahi ola ‘o ho siví ‘oku hā ai ‘okú ke haó ki ho‘o fakahekeheka ‘i he mala‘evakapuná. ‘E ala fiema‘u ke ke fakahā atu ‘a ho‘o ngaahi olá ki he va‘a kasitomú pe fefolau‘akí (immigration) ‘i ho‘o tū‘uta atu ki he fonua ‘okú ke folau ki aí.
Fakamatala lahi ange ki he fefolau‘akí meí he Potungāue Mo‘uí (Ministry of Health) (external link)
Last updated: at