Me‘a ‘oku fiema‘u ke ke ‘ilo mo fakahokó
Nofo ‘i ‘api kapau ‘okú ke ongo‘i puke. Kapau ko koe, pe ko ha tokotaha ‘i ho ‘apí ‘okú ne ma‘u ha 1 pe lahi ange ‘o e ngaahi faka‘ilonga ko ‘ení, ‘oku totonu ke fakahoko hao sivi ‘aki ha me‘asivi vave ki he vailasí (RAT):
- hafuhafu ‘a e ihú
- mamahi ‘a e fo‘i mongá
- tale
- mofi
- lua
- fakalele
- langa ‘ulu
- Mole ‘a e malava ke nanamú pe ifo‘iá (‘i he me‘akaí)
- nounou ‘a e mānavá.
‘Oku mahu‘inga ke fakapapau‘i ‘okú ke ma‘u ha RATs fe‘unga ‘i ‘api telia na‘a ‘i ai ha taha ‘i ho mou ‘apí ‘e puke pea fiema‘u ke sivi. ‘E kei hokohoko atu pē ‘a e ta‘etotongi ‘a e RATs ki he tokotaha kotoa pē ‘i he kotoa ‘o e 2023. Te ke lava ‘o ‘ilo‘i ‘a e ngaahi feitu‘u ke ma‘u mei ai ‘a e RATs mo e me‘a ufi‘ufi ki he ihú mo e ngutú ‘i he uepisaiti ‘a e Healthpoint, pe ‘i ha telefoni ki he 0800 222 478 pea fili ‘a e 1.
SIVI COVID-19
Manatu‘i ke lipooti ‘a e ola ‘o ho‘o sivi RAT ‘i he My Covid Record, pe telefoni ki he laine tokoni (helpline) ‘i he 0800 222 478 pea fili ‘a e 1, ke lava ai ‘o fakafehokotaki koe ki ha fa‘ahinga tokoni mo e poupou te ke ala fiema‘ú.
Ko ‘Eku Lēkooti ki he Covid | My Covid Record (external link)
Nofo fakamavahe‘í
Ko e nofo fakamavahe‘í ko ha founga mahu‘inga ia ke mapule‘i ‘aki ‘a e mafola ‘a e vailasí.
Kapau na‘e sivi koe ‘o ‘ilo ‘okú ke ma‘u ‘a e vailasi COVID-19, ‘oku mau fokotu‘u atu ke ke nofo fakamavahe‘i koe ‘i ha ‘aho ‘e 5, ‘o tatau ai pē kapau ‘oku tō ma‘ama‘a pē. Kamata ho‘o nofo fakamavahe‘í meí he ‘aho na‘e kamata ai ho ngaahi faka‘ilongá pe taimi na‘e sivi ai koe ‘o ‘ilo‘i ‘okú ke ma‘u ‘a e vailasí, pe ko fē ‘i na‘e tomu‘a hokó. ‘Oku ‘uhinga ‘eni ‘oku ‘ikai totonu ke ke ‘alu ki he ngāué pe akó.
Founga ki he nofo ‘o fakamavahe‘i kitá
Kapau ‘oku fiema‘u ke ke mavahe meí ho ‘apí lolotonga ‘a e ngaahi ‘aho ‘e 5 ko ‘ení, ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ke ke tokanga ki hono ta‘ofi hono fakamafola ‘o e COVID-19 ki he ni‘ihi kehé. ‘Oku totonu ke ke tui ha me‘a ‘ufi‘ufi ki he ngutú mo e ihú ‘i he taimi kotoa pē te ke mavahe ai meí he falé. ‘Oku ‘ikai totonu ke ke:
- ‘a‘ahi ki ha fai‘anga tauhi ki he mo‘ui leleí (tukukehe ‘a e ‘alu ke fakahoko ha tokangaekina fakafaito‘o)
- ‘a‘ahi atu ai ki ha ‘api tauhi ki he kau toulekeleká
- fakafetaulaki mo ha taha ‘oku tu‘u lavea ngofua ke puke lahi ‘i he COVID-19.
‘Oku totonu ke ke alea‘i ho‘o foki ki he ngāué mo ho‘o pule ngāué pe ko e foki ho‘o ki‘i leká ki he akó mo ‘ene pule akó. ‘E ala fiema‘u ‘e ho‘o pule ngāué pe ‘apiakó ha tokanga lahi ange.
Kapau kuo mole atu ho‘o ongo‘i puké pea mo ongo‘i lelei, te ke lava ‘o foki ki ho‘o ngaahi ngāue angamahení. Koe‘uhí te ke kei lava ‘o fakapipihi atu ‘a e vailasí ‘o a‘u ki ha ‘aho ‘e 10, ‘oku mau fokotu‘u atu ke ke tui ha me‘a ‘ufi‘ufi ki he ngutú mo e ihú kapau ‘oku fiema‘u ke ke ‘a‘ahi ki ha:
- fai‘anga tauhi ki he mo‘ui leleí (tukukehe ‘a e ‘alu ke fakahoko ha tokangaekina fakafaito‘o)
- ‘api tauhi ki he kau toulekeleká
- fa‘ahinga taha ‘oku tu‘u lavea ngofua ke puke lahi ‘i he COVID-19.
Ufi‘ufi ki he ihú mo e ngutú
‘Oku kei mahu‘inga pē ‘a e tui ko ia ‘o e me‘a ‘ufi‘ufi ki he ngutú mo e ihú ko ha founga ke ta‘ofi ‘aki ‘a e mafola ko ia ‘a e ngaahi mahaki ‘o e halanga mānavá (respiratory illnesses), kau ai ‘a e COVID-19, tautefito ki he ‘ene kaunga ki he ngaahi feitu‘u tauhi ki he mo‘ui leleí mo e faingata‘a‘ia fakaesinó.
‘Oku fokotu‘u atu ke ke tui ha me‘a ‘ufi‘ufi ki he ihú mo e ngutú ‘i he taimi ‘oku fai ai ‘a e ‘a‘ahi ki he ngaahi sēvesi ki he mo‘ui leleí.
Kātaki ‘o faka‘apa‘apa‘i ‘a e tu‘utu‘uni ‘a e fai‘anga tauhi ki he mo‘ui leleí (healthcare facility)/falemahakí fekau‘aki mo hono tui ‘o e me‘a ‘ufi‘ufi ki he ihú mo e ngutú tautefito ki he ngaahi me‘a ‘oku hoko pe feitu‘u ‘i loto ‘i he fai‘anga tauhi ki he mo‘ui leleí ke tokoni ki hono malu‘i ‘o kinautolu ‘oku tu‘u lavea ngofua angé.
Ko hono tui ‘o ha me’a ufi‘ufi ki he ihú mo e ngutú
‘Oku lava ke ma‘u ta‘etotongi atu ‘a e ngaahi me‘a ‘ufi‘ufi ki he ihú mo e ngutú ‘i he ngaahi feitu‘u ‘oku tufaki atu aí.
‘Ilo ki ha feitu‘u ofi atu kia koe ‘oku tufaki atu ai | Healthpoint (external link)
Ngaahi Feohi Vā Ofi ‘i Apí (Household Contacts)
Kapau ko koe, pe ko ha taha ‘i homou ‘apí, ‘okú ne ma‘u ‘a e COVID-19, ‘oku ‘i ai foki mo ha kakai kehe ‘oku nofo mo koe ‘oku nau tu‘u lavea ngofua ange ke nau puke mei ai. ‘Oku mau fokotu‘u atu ke hokohoko atu hono sivi ‘o kinautolu ‘oku feohi vāofi ‘i he ngaahi ‘apí ‘aki ha RAT ‘o kamata meí he ‘aho ko ia na‘e sivi ‘o ‘ilo ai ‘oku puke ‘a e tokotaha ko iá ‘i he COVID-19.
‘Oku lau koe ko ha tokotaha feohi vā ofi kapau ‘okú ke nofo mo ha, pe kuó ke nofo mo ha taha ‘i ha pō pe ‘aho ‘e ‘ikai toe si‘i hifo ‘i he 1 (laka hake ‘i he houa ‘e 8) ‘okú ne ma‘u ‘a e COVID-19. ‘Oku totonu ke sivi faka‘aho ‘a kinautolu ‘oku feohi vā ofi ‘i ‘apí ‘i ha ‘aho ‘e 5 ‘o ngāue‘aki ha RAT.
Kau feohi vā ofi ‘i ‘apí